Manifest o slobodi izražavanja umjetnosti i kulture u digitalnom dobu

Vijeće Europe najstarije je i jedino paneuropsko tijelo koje osigurava ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava za 830 milijuna građana u Europi. To čini putem Europske konvencije o ljudskim pravima iz 1950. i Europskog suda za ljudska prava osnovanog 1959. godine. Tijekom godina, mnoštvo pravnih instrumenata, instrumenata za nadzor, izgradnju kapaciteta i podizanje svijesti dodano je ovoj pravnoj stečevini u sektorima politike relevantnima za osiguravanje poštivanja i provedbe ljudskih prava u svakodnevnom životu Europljana.

S obzirom na to da je demokracija pod velikim pritiskom regionalnih i globalnih izazova povezanih s političkim, ekonomskim, tehnološkim, zdravstvenim i ekološkim pitanjima Masovne dezinformacije i sve veća cenzura na internetu, u društvenim medijima i glavnim medijima te izmišljanje mitova, širenje pokreta krajnje ljevice i krajnje desnice, rastuća socijalna i ekonomska nejednakost, degradacija okoliša i klimatske promjene kao rezultat emisije CO2, da nabrojimo samo neke. , 70. obljetnica Europske konvencije o ljudskim pravima pravo je vrijeme da se istakne ključna uloga umjetnosti i kulture kao snažnog sredstva održavanja konstruktivnog dijaloga u demokratskim i otvorenim društvima.

Često upravo umjetnici, stručnjaci i kulturni djelatnici ukazuju na probleme, izriču neugodne istine, govore neizgovoreno i čine nevidljivo vidljivim – koristeći svoja umjetnička i kulturna sredstva i stvarajući prostor za društvenu raspravu unutar i izvan glavnih tokova političkog diskursa i na društvenim mrežama.

Europski se kontinent snažno poistovjećuje sa zajedničkim vrijednostima i svojim dugogodišnjim demokratskim tradicijama, a sloboda izražavanja, uključujući umjetničku slobodu, globalno su njegov najznačajniji izvozni proizvod. Članak 10. Konvencije štiti pravo na slobodu izražavanja, uključujući slobodu umjetničkog izražavanja. Posljednjih godina, s obzirom na to da se demokracija suočava sa sve većim izazovima, u Europi postoje dokazi o sve većem miješanju određenih državnih tijela u slobodu umjetničkog izražavanja Za detalje napada na umjetničku slobodu posjetite internetske stranice i društvene mreže sljedećih organizacija: Freemuse; PEN International, Index on Censorship; Artists at Risk Connection, kao i miješanju ne-državnih aktera. Stoga Upravni odbor za kulturu, baštinu i krajolik U skladu sa Statutima Organizacije, CDCPP svjestan je uloge Vijeća Europe kao platforme za konstruktivan dijalog i uspješnu međuvladinu suradnju u području kulture od 1954. godine (Europska kulturna konvencija) želi naglasiti da:

1. Ljudska prava su nedjeljiva. Sloboda izražavanja je temeljno ljudsko pravo;
2. Slobodu izražavanja treba zaštititi, bilo od zlouporabe tehnološkog razvoja i pokušaja prigušivanja ne-odobravajućih glasova u društvu bilo od zlouporabe slobode izražavanja kako bi se potaknuli razdor, netrpeljivost i mržnja;
3. Umjetničko i kreativno izražavanje dio je slobode izražavanja i umjetnici moraju biti zaštićeni od cenzure i bilo kakvog oblika pritiska ili zastrašivanja. Sva ograničenja trebala bi biti u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava;
4. Ograničenja slobode izražavanja i umjetničke slobode utječu na cijelo društvo, lišavajući ga pluralizma i vitalnosti demokratskog procesa. Ekosustav umjetničke slobode utječe na obrazovanje, kulturni razvoj, socio-ekonomske standarde, blagostanje, kvalitetu života i socijalnu koheziju U skladu s UNESCO-ovom konvencijom iz 2005. godine o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja. ;
5. Raznolikost kultura, jezika, umjetničkih formi i slobodnih umjetničkih izričaja potiče međukulturni dijalog i suradnju. Sloboda izražavanja odražava se u raznolikom i poticajnom umjetničkom i kulturnom okruženju te doprinosi međusobnom razumijevanju i zajedničkom životu;
6. Umjetnička sloboda povezana je, između ostalog, sa znatiželjom, kreativnošću, inovacijama, samoostvarenjem, kritičkim razmišljanjem i onim kompetencijama koje će biti sve traženije za posredovanje između ljudi i tehnologija; umjetnost i kultura ključne su za utiranje puta u budućnost kojemu je čovjek u središtu, a koja može biti obilježena umjetnom inteligencijom i interakcijom između čovjeka i strojeva;
7. Umjetnost i kultura naglašavaju, izražavaju, komuniciraju i predviđaju ljudsku reakciju na promjene te pružaju poveznice između ekonomske / tehnološke logike i održivog razvoja. Kreativnost i raznoliki kulturni izričaji, omogućeni i potaknuti umjetničkom slobodom i slobodom izražavanja, tako su katalizatori za kreiranje planiranja i politika održivog razvoja;
8. Moć umjetničkog izričaja da komunicira i otvori se prema novim perspektivama i idejama pretvara umjetnika, umjetničku mobilnost i umjetničku slobodu u strateške resurse za društvo, pomažući nadvladati fragmentaciju i rješavajući planetarne izazove današnjice;
9. U ovim teškim vremenima koje je obilježila kriza uslijed pandemije bolesti COVID-19, u kojima je ostvarivanje prihoda umjetnika te kulturnih i kreativnih sektora snažno pogođeno mjerama zatvaranja, a u kojima istovremeno važnost umjetnosti i kulture kao društvenih resursa koji ljude drže uključenima, povezanima i inspiriranima postaje sve vidljivija, važno je uključiti umjetnike i kulturni sektor među korisnike paketa ekonomske pomoći koje pružaju države;
10. Umjetnici i kulturni radnici današnjice stvaraju baštinu sutrašnjice, često povezujući prošlost, sadašnjost i budućnost u svojim djelima i proizvodima. Njihov rad inspirira predviđanjem, razmišljanjem o društvu te komemoriranjem, jačanjem individualnih i kolektivnih identiteta i podizanjem demokratske svijesti;
11. Zapuštanje, oštećivanje, falsificiranje i uništavanje kulturne baštine, posebice u vremenima kriza, utječu na ljudska prava. Zaštita, očuvanje i jačanje kulturne baštine ključni su za slobodu izražavanja ljudskih društava;
12. Kako bi odala počast ključnoj ulozi umjetnosti, kulture i umjetničkih djela u kontinuiranom nastojanju da se podrže ljudska prava, demokracija i vladavina prava, te u skladu s 30. umjetničkom izložbom Vijeća Europe „Želja za slobodom: umjetnost u Europi od 1945. godine (2012. – 2015.), Organizacija je pozvana prirediti digitalnu #izložbu kako bi pokazala umjetnička djela i kulturu svojih država članica koji izravno govore o stalnoj potrazi za slobodom izražavanja i ističu umjetnike kao kritičke čimbenike preživljavanja dinamičnih demokracija u globaliziranom društvu današnjice.